Investitori se okreću plemenitim metalima, posebno u vremenima nesigurnosti, a tog je sada više nego dovoljno zbog Trumpovih carina i protekcionističke politike. Na to se dodaju potencijalni rast inflacije i geopolitičke napetosti, što je doprinijelo tome da je zlato postavljalo rekord za rekordom. Potencijal u njemu vide i središnje banke, čija su kupovina dostigla povijesne maksimume.
Rekordna cijena
Žuti metal je započeo novi mjesec na novom povijesnom maksimumu, kada je 1. travnja 2025. tijekom azijskog trgovanja dosegao razinu od 3.148 USD i završio najbolji kvartal u posljednjih gotovo 40 godina. Tijekom dana povukao se od te vrijednosti. Psihološku granicu od 3.000 USD zlato je postiglo samo nekoliko tjedana ranije, 17. ožujka 2025., pri čemu je od početka godine poraslo za 18 %. U istom razdoblju prošle godine trgovalo se više od 35 % niže, dok je tijekom 5 godina poraslo za snažnih 82 %.*

Razvoj cijena spot zlata u posljednjih 5 godina (Izvor: Investing.com)*
Snažan performans zabilježili su i futures ugovori na zlato. Oni s isporukom u lipnju 2025. dostigli su rekordnu vrijednost od 3.176 USD prvog dana travnja, no kasnije su također zabilježili blagi pad. Slično kao i spot zlato, njihova je cijena od početka godine porasla za 18 %, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 34 %. S petogodišnjeg stajališta, vrijednost futures ugovora porasla je za više od 80 %.*

Razvoj cijena futures ugovora na zlato s isporukom u lipnju 2025. u posljednjih 5 godina (Izvor: Investing.com)*
Trgovinski rat se produbljuje
Zlato je u posljednjem periodu značajno pogođeno protekcionističkom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pitanja među investitorima izazivao je datum 2. travnja 2025., koji je Trump označio kao „Dan oslobođenja SAD-a“, kada su trebale biti najavljene recipročke carine. U trenutku pisanja ovog članka, detaljnije informacije još nisu bile objavljene. Početna izvješća govorila su o iznimkama i ograničenim tarifama samo na neke zemlje, što je krajem ožujka promijenjeno na sve države, što je dodatno povećalo nesigurnost oko cijele situacije. Cijenu zlata podigla su i u ožujku najavljena 25 % carina na sve uvezene automobile i dijelove, zajedno s tarifama na čelik i aluminij. Trump je zbunio globalno tržište već nekoliko dana nakon što je preuzeo Bijelu kuću, kada je 1. veljače potpisao carinsku naredbu o uvozu iz susjednih zemalja, Meksika i Kanade, te iz Kine. Carine, osim onih na Kinu, naknadno je odgodio na mjesec dana, a nakon što su stupile na snagu, ponovno je naložio njihovo odgađanje ili djelomična ograničenja. Svi pogođeni koraci naišli su na protureakcije od strane dotičnih zemalja, koje su donijele vlastite recipročke mjere.[1]
Rastuća inflacija potiče na rast
Iako Donald Trump brani svoje odluke kao protekcionističke, koje bi trebale vratiti proizvodnju u Sjedinjene Države, one predstavljaju rizik u obliku rastuće inflacije. Na tu inflaciju u vezi s carinama tijekom svog posljednjeg sastanka u ožujku upozorio je i Saveznoj rezerva (Fed). Projekcije središnje banke za ovu godinu govore da bi osnovne potrošačke cijene, važan inflacijski pokazatelj, mogle porasti na 2,8 %, što je u usporedbi s prosinačkom prognozom povećanje od 0,3 postotna boda. Istovremeno se očekuje usporavanje gospodarskog rasta na 1,7 %.[1] Neizvjesnost oko Trumpove agende pridonijela je odluci da kamatne stope ostanu nepromijenjene, a iako je Fed priznao mogućnost dva smanjenja ove godine, ona će ovisiti o razini inflacije i makroekonomskih podataka.[2]
Geopolitičke napetosti i dalje traju
Neizvjesni nisu samo trgovinski odnosi, već i geopolitička situacija, što dodatno podupire cijene žutog metala. Situacija u Europi se ne poboljšava, a isto vrijedi i za pokušaj postizanja primirja između Rusije i Ukrajine. Donald Trump je prema informacijama NBC Newsa izjavio da je vrlo ljut na ruskog predsjednika zbog njegovog omalovažavanja kredibiliteta ukrajinskog predsjednika Zelenskog. U tom kontekstu Trump je spomenuo mogućnost carina na rusku naftu, ako bude smatrao da mirovni dogovor ne ide u pravom smjeru.[3] Trump je također dolijevao ulje na vatru prijetnjama Iranu, kojem je zaprijetio bombardiranjem i sekundarnim carinama ako ne pristane na nuklearni dogovor sa Sjedinjenim Državama. Zlato raste i u pozadini rata u Palestini, gdje je Izrael još u ožujku prekršio primirje iz siječnja, što je izazvalo borbe na oba fronta. Prema najnovijim izvještajima izraelskog dnevnika Haaretz, Izrael je ponudio 40-dnevno primirje, uz zahtjev za izručenje zatvorenika, no nijedna strana se još nije izjasnila o tom prijedlogu.[4]
Interes središnjih banaka raste
Rally na tržištu zlata podržavaju i središnje banke, koje nastavljaju s kupovinama zlata kao rezervi. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, globalne su institucije prošle godine kupile više od 1.000 metričkih tona zlata, pri čemu je potražnja dosegnula rekordne razine. Vijeće kao pokretač nastavka kupovine navodi ekonomsku nesigurnost[5], osobito uzimajući u obzir da središnje banke nisu toliko pogođene cijenama plemenitih metala kao obični investitori. Potražnja je također rasla za globalnim ETF-ovima pokrivenim zlatom, koji su u veljači zabilježili priljev veći od 9 milijardi USD, što je prema Svjetskom vijeću najviše u posljednje 3 godine. Najjači je bio sjevernoamerički regija, zatim je uslijedila Azija, dok je u Europi interes pao. Vijeće u svom izvještaju za ožujak navodi da bi potražnja trebala rasti, podržana globalnom nesigurnošću. [6]
Zaključak
Na kraju se može dodati da zlato raste nevjerojatnom brzinom i da je vjerojatno da nagli obrat neće nastati tako brzo. Na primjer, banka Goldman Sachs povećala je ovogodišnji cilj za cijenu na 3.300 USD, dok Bank of America očekuje rast u sljedeće gotovo 2 godine do 3.500 USD.[7] [8] Ključni faktori i dalje ostaju Trumpova agresivna trgovinska politika, trajne geopolitičke napetosti te potražnja središnjih banaka i ETF-ova. Rast cijena podržalo bi i daljnje smanjenje kamatnih stopa središnje banke, no potrebno je napomenuti da bi banka u slučaju rasta inflacije mogla poduzeti suprotan scenarij i povećati kamate. Ipak, treba imati na umu da i zlato može doći u korekciju, pa je stoga važna pravilna diversifikacija. [2]
*Prošla izvedba nije jamstvo budućih rezultata.
[1,2] Izjave o prognozama temelje se na pretpostavkama i trenutnim očekivanjima, koja mogu biti netačna, ili na trenutnom ekonomskom okruženju koje se može promijeniti. Takve izjave nisu jamstvo buduće izvedbe. One uključuju rizike i druge nesigurnosti koje je teško predvidjeti. Rezultati se mogu značajno razlikovati od onih izraženih ili impliciranih u bilo kojim progn