O tvrtki
International Business Machine, poznata pod kraticom IBM, tvrtka je koja se bavila pružanjem softverskih i hardverskih tehnologija. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća donijela je tržištu revolucionarno računalo, a još prije početka novog milenija predstavila je najbrže računalo na svijetu. Od 2011. godine svoje je poslovanje usmjerila prema svijetu umjetne inteligencije i cloud rješenja. Svojim klijentima nudi konzultantske usluge, pruža softver i infrastrukturu temeljenu na AI-u i hibridnom cloudu. Danas se fokusira na unaprjeđenje AI tehnologije i kvantnog računalstva unutar 19 istraživačkih centara u 12 laboratorija diljem svijeta, pri čemu zapošljava više od 300 tisuća zaposlenika.[1]
Milijarde za kvantna računala
Zanimanje IBM-a za kvantno računalstvo potvrđuje i njegova odluka da u Sjedinjenim Američkim Državama investira najmanje 30 milijardi USD u proširenje razvoja i proizvodnje kvantnih računala, uključujući mainframe sustave – središnja računala koja se koriste za kritične aplikacije s potrebom obrade ogromnih količina podataka. Investicija koju je tvrtka najavila 28. travnja 2025. dio je financijskog paketa vrijednog 150 milijardi USD, koji planira iskoristiti tijekom sljedećih 5 godina s ciljem jačanja američkog gospodarstva. Očekuje se da će njezini planovi pomoći u poboljšanju konkurentnosti i nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država, zajedno s promjenama na tržištu rada. IBM također nastoji u najkraćem mogućem roku postati lider u kvantnom sektoru, koji je glavni izvršni direktor Arvind Krishna nazvao definicijom budućnosti. Važno je dodati i da, prema podacima same tvrtke IBM, ona već sada posjeduje najveći broj kvantnih sustava na svijetu.[2]
Konkurencija je jaka
Za vodeću poziciju u kvantnoj tehnologiji – koja može riješiti zadatke u samo nekoliko minuta, a koji bi komercijalnim računalima trajali milijardama godina – natječe se više tvrtki. Među njima su tehnološki giganti poput Microsofta, Amazona, Alphabeta i Nvidije. Prve tri kompanije predstavile su vlastite kvantne čipove – Majorana 1 (Microsoft)[3], Ocelot (Amazon)[4] i Willow (Alphabet). Alphabetov poluvodič može smanjiti očekivani broj grešaka, Amazonov čip omogućuje gotovo 90-postotno smanjenje troškova povezanih s integracijom korekcije pogrešaka u kvantnom računanju, dok Majorana koristi arhitekturu topološkog supravodiča za rješavanje najsloženijih zadataka. U međuvremenu, Nvidia gradi istraživački centar u američkom Bostonu, gdje će kombinirati kvantni hardver sa superračunalima temeljenim na umjetnoj inteligenciji[5]. Osim toga, planira investirati 500 milijardi dolara u SAD-u kako bi potaknula razvoj superračunala i AI tehnologije.[6]
Rezultati su premašili očekivanja
Dosadašnji poslovni rezultati IBM-a, sudeći prema njegovim financijskim pokazateljima, donose plodove i premašuju očekivanja tržišta. Za prvi kvartal 2025. godine, tvrtki je uspjelo ostvariti prihode u iznosu od 14,5 milijardi USD, što je 1 % više u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je glavni pokretač bio segment softvera s porastom prihoda od 7 %. Prema CNBC-u, očekivalo se da će ukupni prihodi doseći 14,4 milijarde USD. Sličan scenarij bio je i kod zarade po dionici, koja je iznosila 1,6 USD, što je za 0,2 USD više od očekivane vrijednosti. Neto prihod, s druge strane, pao je na 1,06 milijardi USD u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosio 1,61 milijardu USD. U preostalim segmentima došlo je do smanjenja, no unatoč tome, njihovi su rezultati bili bolji nego što su analitičari predviđali. U konzultantskom segmentu prihodi su iznosili 5,07 milijardi USD (očekivano je bilo 5,05 milijardi USD), a segment infrastrukture, koji uključuje i mainframe računala, pridodao je prihod od 2,89 milijardi USD (očekivano je bilo 2,76 milijardi USD).
Pogledajući trenutni drugi kvartal, IBM očekuje da će njegovi prihodi porasti na između 16,4 i 16,75 milijardi USD, što bi, ako se postigne srednja vrijednost, bilo više od očekivanja. Krishna je uvjerio investitore da njihov uspjeh leži u strategijama hibridnog clouda i umjetne inteligencije, što se također odražava na poslovnu izvedbu, pri čemu su potrebe njihovih klijenata i dalje u središtu pažnje.[7] [8]
Dionice su premašile performanse konkurencije
Softverskom gigantu također ide dobro na burzi ove godine. Od početka godine, vrijednost njegovih dionica porasla je za više od 7 % na 236,16 USD (stanje na 29. travnja 2025.). Značajniji padovi zabilježeni su početkom travnja 2025. nakon najave sveobuhvatnih carina, te 23. travnja 2025. nakon objave spomenutih financijskih rezultata, što je bilo uzrokovano najavom o obustavi 15 suradnji s vladom SAD-a u okviru štednje Trumpove administracije. Unatoč tome, IBM je ostvario daleko bolje rezultate od gore spomenute konkurencije. U posljednjih godinu dana cijena dionica tvrtke porasla je za 41 %, a gledajući petogodišnju izvedbu, to je bio rast od više od 102 %.*
Razvoj cijena dionica tvrtke IBM u posljednjih 5 godina. (Izvor: Google Finance)*
Zaključak
Investicija IBM-a nije samo ambicija ubrzati rad u mnogim područjima, već i strateški korak koji može utjecati na vrijednost tvrtke. U vezi s konkurencijom, ovo je također signal da tvrtka želi ojačati svoju poziciju u brzo mijenjajućem tehnološkom okruženju. No, ne treba zaboraviti na rizike, jer se i dalje radi o novoj tehnologiji koja, osim toga, zahtijeva visoke troškove.
* Prošla izvedba nije jamstvo budućih rezultata.
[1] https://www.ibm.com/about?lnk=flatitem
[2] https://newsroom.ibm.com/2025-04-28-ibm-unveils-150-billion-investment-in-america-to-accelerate-technology-opportunity
[3] https://news.microsoft.com/source/features/innovation/microsofts-majorana-1-chip-carves-new-path-for-quantum-computing/
[4] https://www.aboutamazon.com/news/aws/quantum-computing-aws-ocelot-chip
[5] https://nvidianews.nvidia.com/news/nvidia-to-build-accelerated-quantum-computing-research-center
[6] https://www.cnbc.com/2025/04/14/nvidia-to-mass-produce-ai-supercomputers-in-texas.html
[7] https://newsroom.ibm.com/2025-04-23-ibm-releases-first-quarter-results
[8] https://www.cnbc.com/2025/04/23/ibm-q1-earnings-report-2025.html
