Nogometna Liga prvaka kao stroj za novac od milijardu dolara

Nogometna Liga prvaka kao stroj za novac od milijardu dolara

Liga prvaka i druga klupska natjecanja povećavaju UEFA-ine prihode svake godine, uključujući sezonu 2025./26. koja je započela

Nova sezona glavne pozornice najpoznatijeg klupskog natjecanja na svijetu, Lige prvaka, započela je 16. rujna. U ligaški dio prošlo je 36 momčadi čiji su nogometni savezi članovi Europskog nogometnog saveza UEFA. Osim sportskog prestiža, u pitanju je i veliki novac. Pobjednik Lige prvaka dobit će desetke milijuna eura. Organizacijska organizacija za ovu godinu očekuje prihod veći od pet milijardi eura. U svojoj analizi, broker Ozios gleda na UEFA Ligu prvaka i druge poslove kao na tvrtku. Analitičari su također otkrili mogu li i kako mali ulagači zaraditi novac na ovom stroju za zarađivanje novca.

UEFA očekuje  prihode od 5,2 milijarde eura u svom proračunu za 20252026 sezonu. Samo Liga prvaka donijet će mu 3,9 milijardi eura prihoda, odnosno 75 posto svih proračunskih prihoda.[1] Za usporedbu, u prethodne dvije sezone Liga prvaka generirala je 3,2 milijarde eura (2023./2024.) i 3.8 milijardi eura (2024./2025.) za UEFA-u.

UEFA kaže da 81 posto prihoda dolazi od prodaje medijskih i televizijskih prava, još 16 posto odnosi se na komercijalna prava, ostatak će biti pokriven prodajom ulaznica i drugim sitnicama.

Što se događa s UEFA-inim proračunom većim od pet milijardi? Najveći dio (2,5 milijardi eura, odnosno gotovo polovica) podijeljen je među sudionicima Lige prvaka. Sama Liga prvaka stoga je najprofitabilniji događaj za UEFA-u, ostvarujući dobit od oko 1,4 milijarde eura. Ali UEFA ne zadržava novac. 583 milijuna eura otići će za nagrade sudionica UEFA Europske lige, još gotovo 295 milijuna eura za sudionike Konferencijske lige, više od 70 milijuna eura za Ligu prvaka za žene i Europsko nogometno prvenstvo za žene. Unatoč tome, UEFA očekuje operativnu dobit od 371 milijun za sezonu 2025./2026.[2] Međutim, novac ne zadržava, UEFA ga dalje distribuira, posebno u obliku takozvanih solidarnih plaćanja.

Naravno, UEFA nije organizacija osnovana u svrhu ostvarivanja dobiti i nije dioničko društvo u čijoj bi dobiti investitori mogli sudjelovati. S njihove točke gledišta, ako žele kombinirati svoja ulaganja s uspjehom UEFA-inih klupskih natjecanja, onda bi moglo biti važno koje su tvrtke partneri ili sponzori Lige prvaka. Sljedeće tvrtke potpisale su sponzorski ugovor s UEFA-om. Heineken (proizvođač piva i drugih pića), Lay's (proizvođač prženog krumpira, hrane i pića), Playstation (proizvođač videoigara), FedEx (dostavna tvrtka), Just Eat Takeaway.com (aplikacija za naručivanje hrane) i Mastercard (financijske usluge), Qatar Airways (zrakoplovna tvrtka), Bet365 (kladionica) i Crypto.com (platforma za trgovanje kriptovalutama).

Koliko tvrtka plaća UEFA-i za priliku da stekne vidljivost tijekom Lige prvaka nije objavljeno. Međutim, prema GlobalData,  UEFA je na ovaj način prikupila oko 665 milijuna eura u sezoni 2024./2025. samo za sponzoriranje Lige prvaka. Portal GoaltheBall.com izvještava da će Heineken plaćati UEFA-i 65 milijuna eura po sezoni do 2027., Sony (Playstation) 55 milijuna eura, a Mastercard 52 milijuna eura po sezoni.

Brendovi i tvrtke koje se "umotaju" u brend Lige prvaka to čine u pokušaju da iskoriste sve veću popularnost natjecanja. Mnogim od njih javno se trguje na burzama, a činjenica da će se te tvrtke spojiti s najvećim svjetskim klupskim natjecanjem može im pomoći u njihovoj osnovnoj djelatnosti, a time i osigurati bolje ekonomske rezultate nego da su izvan nogometnog svijeta.

Od sponzora Lige prvaka, tvrtke kojima se javno trguje su:

Međutim, treba napomenuti da se utjecaj sponzorstva Lige prvaka na ekonomsko stanje određene tvrtke ne može pouzdano izmjeriti. Mnogo važniji za vrijednost ovih tvrtki je ukupni gospodarski razvoj u svijetu ili njihovo specifično tržište, uključujući njihovo specifično ekonomsko stanje.

Važan je i sektor u kojem te tvrtke posluju. Općenito, sektor proizvodnje hrane (u ovom slučaju Heineken, PepsiCo ili Just Eat Takeaway.com) manje je osjetljiv na poslovne cikluse. S druge strane, tržište elektronike (Sony) može biti podložno valovima inovacija, što može značiti dolazak novog konkurenta na tržište. Dostava i financijske usluge (FedEx, Mastercard) tada su pod većim utjecajem ukupnog makroekonomskog razvoja na nacionalnoj i globalnoj razini. Ove veze treba imati na umu prilikom donošenja odluka o ulaganju, bez obzira na to je li tvrtka koja se razmatra sponzor Lige prvaka ili drugih sportskih natjecanja ili ne.

Adam Auster, analitičar u Oziosu

[1,2] Izjave o budućnosti temelje se na pretpostavkama i trenutnim očekivanjima, koja mogu biti netočna, ili na trenutnom gospodarskom okruženju, koje se može promijeniti. Takve izjave nisu jamstvo budućeg učinka. Oni uključuju rizike i druge neizvjesnosti koje je teško predvidjeti. Rezultati se mogu značajno razlikovati od onih izraženih ili impliciranih u bilo kojoj izjavi o budućnosti.