Intel: Proizvodna kriza koja je otkrila slabosti diva

Dionice Intela pale su za 17 % nakon objave rezultata za četvrti kvartal 2025, nakon što je tvrtka objavila prihode od 13,7 milijardi dolara, međugodišnji pad od 4 % i slabiju prognozu za prvi kvartal 2026 u rasponu od 11,7 do 12,7 milijardi dolara.* Ovaj pad nije samo tržišna nervoza, već izravno glasovanje investitora o povjerenju u sposobnost Intela da savlada tekuću proizvodnu krizu, poveća prinose u novim procesima i pretvori potražnju za AI-jem u stvarne prihode i dobit.[1]

O tvrtki

Intel Corporation je američka tehnološka tvrtka sa sjedištem u Santa Clari u Kaliforniji i ubraja se među najveće svjetske proizvođače poluvodiča prema prihodima. Osnovana je 1968. i dugoročno ima ključnu ulogu u razvoju mikroprocesora arhitekture x86, koji pokreću osobna računala, poslužitelje i infrastrukturu podatkovnih centara. U 2025. godini tvrtka je ostvarila prihode od 52,9 milijardi dolara uz ravnu dinamiku prihoda i cjelogodišnji gubitak od približno 0,3 milijarde dolara, pritom nastojeći transformirati se u globalnog igrača u području naprednih proizvodnih procesa za AI i podatkovno usmjerenu ekonomiju.1[2]

Kriza koja je došla u najgorem mogućem trenutku

Intel je imao snažan sentiment iza sebe, kada su njegove dionice u 2025. porasle za 84 % a u siječnju 2026. dodale još približno 47 %, no bio je dovoljan jedan dan objave rezultata i raspoloženje se radikalno okrenulo. Iako je tvrtka nadmašila očekivanja za četvrti kvartal 2025., priznala je da ne može isporučiti dovoljno čipova za AI podatkovne centre i za prvi kvartal 2026. dala je znatno slabiju prognozu, što je uzrokovalo pad dionica od 17 % prvog dana nakon objave i brisanje približno 31 milijarde dolara tržišne vrijednosti.* Ulagači su tako dobili jasan signal da Intel nije u poziciji brzo monetizirati AI boom i da u srži problema više nije potražnja, već proizvodni kapacitet i interna učinkovitost.[3]

Slab proizvodni kapacitet

Srž aktualne krize nije u tome da tržište ne želi Intelove proizvode, već u tome da Intel ne može isporučiti dovoljno komada tamo gdje je potražnja najjača. Tvrtka otvoreno priznaje da ni uz punu iskorištenost tvornica ne može pokriti naglo rastuću potražnju za poslužiteljskim CPU-ima za AI infrastrukturu, pri čemu CFO očekuje da će dostupnost isporuka dosegnuti dno u prvom kvartalu 2026. te da će se poboljšanje dogoditi tek u drugom kvartalu. Analitičari iz Jefferiesa i Oppenheimera upozoravaju da su podcjenjivanje poslužiteljskog ciklusa i pogrešno procijenjena struktura potražnje doveli do toga da Intel danas za AI kupce predstavlja prije usko grlo nego akcelerator, što slabi njegovu pregovaračku poziciju prema hiperskalerima i konkurentima. Iz perspektive tržišta tako nastaje paradoks u kojem velika potražnja za procesorima povezanima s AI-jem stvara pritisak na kapacitete, ali ne automatski i veću vrijednost za dioničare, ako se slab proizvodni kapacitet brzo ne ukloni.3[4]

Neuspjesi u prijelazu na nove procese

Intelova proizvodna kriza ima svoj tehnički korijen u prijelazu na nove proizvodne procese, ponajprije 18A, koji je trebao biti temelj povratka tehnološkom vodstvu. Izvješća s tržišta govore da se još sredinom 2025. stopa funkcionalnih čipova na 18A kretala približno na razini od 10 %, što je znatno ispod razine prikladne za masovnu proizvodnju, a iako su analitičke procjene krajem godine računale na poboljšanje na 50 do 60 %, to još uvijek nije dovoljno za pouzdane isporuke vanjskim kupcima. Uprava priznaje da su visok udio otpada na kraju proizvodne linije i nedovoljna učinkovitost procesa glavna prepreka u nastojanju da se sustigne konkurencija, što se izravno odražava u nedostatku novih procesora na tržištu i slaboj prognozi za prvi kvartal 2026. Iz investicijske perspektive to znači da, iako Intelov proizvodni roadmap na papiru izgleda ambiciozno, sposobnost da se ti planovi pretvore u obujam prodanih čipova u idućim je kvartalima znatno ograničena tehničkim svladavanjem proizvodnje.[5]

Strateški zaokret prema AI-ju i učinci na PC segment

Kao odgovor na eksploziju potražnje za AI infrastrukturom, Intel je odlučio dati prednost podatkovnim centrima i procesorima spremnima za AI u odnosu na klasične PC čipove, što stvara napetost u portfelju i u opskrbnom lancu. Tvrtka je priznala da je dio kapaciteta preusmjerila na high-end poslužiteljske proizvode, čime se smanjila dostupnost čipova za mainstream PC i jeftinije segmente, što u 2026. može uzrokovati nestašicu nižih klasa procesora i više cijene za krajnje korisnike. Analitičari upozoravaju da su upravo ti jeftiniji segmenti u prošlosti bili jedan od stupova Intelova tržišnog udjela, koji već nekoliko godina slabi pod pritiskom AMD-a i rješenja temeljenih na ARM arhitekturi, a svako daljnje slabljenje u PC segmentu može produbiti problem diversifikacije prihoda.[1] Dio priče je i globalna nestašica memorijskih čipova i rast njihovih cijena, što poskupljuje prijenosna računala i smanjuje spremnost potrošača na nadogradnju, pa tvrtki ostavlja samo ograničen prostor da više proizvodne troškove prenese u krajnje cijene bez negativnog utjecaja na potražnju.4,[6]

Što aktualna kriza govori o budućnosti tvrtke

Trenutačna situacija oko Intela pokazuje da je između priče o povratku na vrh i stvarnih rezultata nastala pukotina koju se više ne može prekriti samo komunikacijom o dugoročnom planu. Prihodi segmenta podatkovnih centara i AI-a porasli su na približno 4,7 milijardi dolara i nadmašili očekivanja, no slaba prognoza za 2026., trajni problemi s udjelom novih funkcionalnih procesa i nemogućnost da se u potpunosti opsluži potražnja za poslužiteljskim CPU-ima smanjuju vjerodostojnost cijele transformacije. Istodobno vrijedi da, ako Intel ne može pouzdano opskrbljivati vlastite proizvodne linije, teško će uvjeriti vanjske kupce da mu povjere svoje najvažnije čipove. U idućim će kvartalima biti presudno pratiti pomak udjela funkcionalnih čipova prema razini oko 70 do 80 %, stabilizaciju isporuka za AI podatkovne centre i održavanje relevantne prisutnosti u PC segmentu, jer upravo o tome ovisi hoće li to biti prolazna epizoda ili prekretnica u Intelovu položaju.

Zaključak

Kriza oko Intela pokazuje da se nestašica CPU-a za AI podatkovne centre, napeti kapaciteti i rast cijena komponenti već odražavaju u skupljim poslužiteljima i PC-ima, što mijenja uvjete za cijelo tržište računalne opreme. U sljedećim kvartalima stoga neće biti presudno koliko će puta Intel spomenuti AI i IDM 2.0, nego može li preokrenuti sadašnje slabe proizvodne kapacitete tako da današnja kriza ne postane trajni hendikep u borbi za buduću infrastrukturu digitalne ekonomije. [2] 

* Prošla izvedba nije jamstvo budućih rezultata.

[1,2]  Izjave usmjerene na budućnost temelje se na pretpostavkama i trenutačnim očekivanjima, koja mogu biti netočna, ili na trenutačnom gospodarskom okruženju, koje se može promijeniti. Takve izjave nisu jamstvo budućih rezultata. Uključuju rizike i druge neizvjesnosti koje je teško predvidjeti. Rezultati se mogu bitno razlikovati od rezultata izraženih ili impliciranih u bilo kojim izjavama usmjerenim na budućnost.

[1] https://www.intc.com/news-events/press-releases/detail/1759/intel-reports-fourth-quarter-and-full-year-2025-financial

[2] https://en.wikipedia.org/wiki/Intel

[3] https://finance.yahoo.com/news/intel-shares-tumble-supply-chain-132557078.html

[4] https://www.networkworld.com/article/4121715/intels-ai-pivot-could-make-lower-end-pcs-scarce-in-2026-2.html

[5] https://en.oninvest.com/article/intel-gave-a-weak-outlook-for-the-quarter-due-to-manufacturing-issues-the-stock-is-down-12

[6] https://www.globalbankingandfinance.com/intel-results-spotlight-turnaround-efforts-ai-data-centers/