Indeksi u Europi doživjeli su početkom ožujka snažan rast na nova povijesna maksimalna, predvođeni ponajviše dionicama obrambenih tvrtki, koje su povećale tržišnu kapitalizaciju za desetke milijardi.* One su dospjele u središte pažnje investitora zbog geopolitičkog napetosti, koja je naglasila potrebu za povećanjem izdataka za obranu Europe. Osim toga, tržište su podržali i makroekonomski podaci koji su ukazali na povlačenje inflacije i povećali mogućnost daljnjeg ublažavanja od strane Europske središnje banke. Unatoč tome, i dalje postoji rizik u obliku vanjskih faktora, poput trgovinskog rata.
STOXX na maksimumu
Paneuropski indeks STOXX 600 u ponedjeljak, 3. ožujka 2025., postigao je povijesni maksimum, porasavši za oko 1% na razinu od 565,18 bodova. Indeks, koji obuhvaća 600 velikih, srednjih i malih europskih tvrtki, svoju posljednju rekordnu razinu postigao je samo nekoliko dana prije toga, 26. veljače 2025., a od početka godine porastao je za više od 9%. Gledajući na godišnju izvedbu, STOXX 600 porastao je za više od 12%, dok je s 5-godišnjeg stajališta porastao za robusnih 52%.*

Razvoj cijena indeksa STOXX 600 u posljednjih 5 godina. (Izvor: Investing.com)*
Početak novog mjeseca bio je pozitivan i za indeks Euro STOXX 50, koji obuhvaća 50 najvećih tvrtki iz 8 zemalja eurozone. On je u ponedjeljak prešao razinu od 5 568, čime je nadmašio povijesni maksimum iz sredine veljače 2025. Njegova izvedba bila je od početka godine viša nego kod STOXX 600, porasla je za gotovo 13%, a sličnu razinu dobitka zabilježio je i tijekom posljednjeg godine. Gledajući na 5-godišnju izvedbu, rast je iznosio više od 70%.*
Po otvaranju tržišta 4. ožujka 2025, oba indeksa doživjela su korekciju zbog početka primjene carina na uvoz u SAD. STOXX 600 smanjio je svoju vrijednost na 557,64 boda, dok je STOXX 50, s većim padom, pao na 5 458 bodova.*

Razvoj cijena indeksa Euro STOXX 50 u posljednjih 5 godina. (Izvor: Investing.com)*
Obrambene dionice predvodnici rasta
Najveći udio u ovim pomacima imale su dionice obrambenih tvrtki, koje su svojim rastom prema Bloombergu povećale tržišnu kapitalizaciju za 35 milijardi USD. Neke od njih su čak postigle nove maksimalne vrijednosti. Među njima je bila i njemačka multinacionalna tvrtka Hensoldt, koja je zabilježila najveći dobitak, porastavši za snažnih 37,5%, nakon nje uslijedila je francuska tvrtka Thales s rastom od 25%.* Dvocifreni rast bio je vidljiv i primjerice kod Dassault Aviation, Rheinmetall, britanskog BAE Systems i talijanskog dobavljača Leonardo.*
Summit za podršku Europi i Ukrajini
Za europski obrambeni sektor ključne su bile događaji tijekom prvog ožujskog vikenda, koji su povećali očekivanja da bi Europa mogla djelovati kao posrednik između Ukrajine i Rusije. Važnost Europe u mirovnim pregovorima porasla je osobito nakon sastanka ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom krajem veljače, koji je završio neuspjehom. Presudno je bilo nedjeljno sastanak europskih predstavnika u Londonu, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ukrajinskog predsjednika. Rezultat summita bio je stvaranje "koalicije voljnih" zemalja, koje bi poslale mirovne trupe na ukrajinsko tlo i nadgledale održavanje mira. S planom i zahtjevom za sigurnosne jamstva EU će se obratiti i SAD-u.[1]
Više novca za obranu
Osim toga, investitore je oduševila ideja o jačanju izdataka za obranu EU, čiju potrebu europski predstavnici naglašavaju već dulje vrijeme. Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, povodom samita 4. ožujka 2025. najavila je novi plan ReArm Europe, koji uključuje oslobađanje financija za obranu EU, novi kreditni instrument u vrijednosti od 150 milijardi USD zajedno s drugim projektima.[2] Keir Starmer, koji je označio mogućnosti posredovanja u mirnim pregovorima kao „prekretnicu u povijesti Europe“, odobrio je prijedlog da se do 2027. poveća vojni izdaci na 2,5% BDP-a. Češki premijer, Petr Fiala, izjavio je prema CNBC-u da bi financiranje od strane članica trebalo biti na razini od najmanje 3% BDP-a.[1][3] Potrebu za hitnim povećanjem izdataka prepoznaje i Njemačka. Prema izvorima agencije Reuters, planiraju uspostaviti fond od oko 400 milijardi EUR (415 milijardi USD), što još uvijek nije odobreno.[4]
Ohladila se inflacija?
Pozitivnoj atmosferi pridonijeli su i preliminarni podaci o inflaciji u eurozoni. Godišnja stopa inflacije pala je u veljači 2025. na 2,4%. Iako je blago premašila očekivanja od 2,3%, smanjila se s 6-mjesečnog maksimuma od 2,5% u siječnju 2025. Slabljenje je zabilježeno i u stopi temeljne inflacije, koja ne uključuje volatilne cijene energije i hrane. Prema preliminarnim podacima, ona je u drugom mjesecu dosegnula najnižu razinu u posljednje 3 godine, a iznosila je 2,6%.[5]
Dobri izgledi za dionice
Europsko tržište dionica dobiva sve veće povjerenje od globalnih investitora, što potvrđuje i istraživanje Fund Manager Survey od Bank of America. Podaci su pokazali da 76% anketiranih fond menadžera vjeruje u dugoročni rast dionica, dok 66% očekuje kratkoročne dobitke. Prognoze velike većine anketiranih govore da bi europsko tržište dionica moglo biti najizvođenije na svijetu ove godine.[2] Kako navodi portal Euro News, ključni bi trebali biti smanjujući inflacijski pritisci i daljnje smanjenje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke, ali i stimulansi nove njemačke vlade. Ukupnu nesigurnost u Europi mogao bi smanjiti i potencijal za mir između Ukrajine i Rusije. Ne treba zaboraviti ni cijene dionica, koje su često niže i nisu podložne tolikoj volatilnosti kao američke. Prema anketi, financijski i bankovni sektor trebali bi biti najzanimljiviji, dok automobilska industrija i maloprodaja zaostaju. Veliki rizik i dalje ostaje geopolitička, trgovinska i fiskalna situacija.[6]
Zaključak
Snažan rast tržišta dionica u Europi bio je potaknut uglavnom obrambenim sektorom, koji je profitirao od povećanja izdataka, za što su se zalagala mnogi vodeći predstavnici. Ohladila se inflacija i pozitivna očekivanja investitora samo su pridonijeli optimizmu. Ipak, treba imati na umu moguće korekcije koje mogu biti izazvane makroekonomskim podacima, ali i nestabilnom geopolitičkom i trgovinskom situacijom. Stoga je važno pratiti ne samo trenutne trendove, već i širi kontekst.[3]
Razvoj cijena dionica tvrtke Hensoldt u posljednjih 5 godina. (Izvor: Google Finance)*
https://bitly.cx/PPx5W
Razvoj cijena dionica tvrtke Thales u posljednjih 5 godina. (Izvor: Google Finance)*
https://bitly.cx/Dsxnb
Razvoj cijena dionica tvrtke Dassault Aviation u posljednjih 5 godina. (Izvor: Google Finance)*
https://bitly.cx/A05xC
Razvoj cijena dionica tvrtke Rheinmetall u posljednjih 5 godina. (Izvor: Google Finance)*
https://rb.gy/w0572v
Razvoj cijena dionica tvrtke BAE Systems u posljednjih 5 godina. (Izvor: Google Finance)*
https://bitly.cx/fVDC6
Razvoj cijena dionica tvrtke Leonardo u posljednjih 5 godina. (Izvor: Google Finance)*
https://bitly.cx/qMGN
*Prošla izvedba nije jamstvo budućih rezultata.
[1,2,3] Izjave o perspektivama temelje se na pretpostavkama i trenutnim očekivanjima, koji mogu biti netočni, ili na trenutnom ekonomskom okruženju koje se može promijeniti. Takve izjave nisu jamstvo buduće izvedbe. Sadrže rizike i druge nesigurnosti koje je teško predvidjeti. Rezultati se mogu značajno razlikovati od rezultata izraženih ili impliciranih u bilo kojim izjavama o perspektiva